31. januar – Nacionalni dan bez duvanskog dima

U Srbiji se 31. januara 2016. godine obeležava Nacionalni dan bez duvanskog dima pod sloganom  Svaka cigareta smeta.

Aktivnosti koje se realizuju u  okviru obeležavanja Nacionalnog dana bez duvanskog dima 2016. godine imaju za cilј da još jednom skrenu pažnju donosiocima odluka, stručnoj javnosti i  stanovništvu  na značaj potune zabrane pušenja u zatvorenom prostoru, bez izuzetaka.

Svaka osoba bi trebalo da ostvari svoje pravo da udiše vazduh bez duvanskog dima, a zakonska regulativa u tome ima značajnu ulogu. Zakoni kojima se štite građani od izloženosti duvanskom dimu i koji štite zdravlјe nepušača su popularni, nemaju negativan uticaj na poslovanje iohrabruju pušače da prestanu da puše. Za zaštitu stanovništva od duvanskog dima neophodna je obavezujuća regulativa, a ne ona koja je zasnovana na dobrovolјnosti. Okruženje bez duvanskog dima ima pozitivan uticaj na smanjenje razbolјevanja i smrtnosti zbog pušenja, započinjanja pušenja i olakšava pušačima da prestanu da puše.

U Srbiji je 2010. godine usvojen Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu (Zakon). Ovim zakonom se zabranjuje pušenje na radnim i javnim mestima i u javnom prevozu dok je u ugostitelјskim objektima pušenje i dalјe dozvolјeno,

Sadašnji zakon dao je pozitivne efekte koji se ogledaju u smanjenju izloženosti duvanskom dimu na radnom i javnom mestu, ali i u promeni pušačkih navika među pušačima. Usled ograničenja pušenja na pojedinim mestima u skladu sa zakonom u 2014. godini 14% pušača je smanjilo broj popušenih cigareta u toku dana, dok je 13% pušača prestalo da puši.

Uprkos smanjenju, izloženost duvanskom dimu je i dalјe velika u Srbiji. Rezultati Istraživanja zdravlјa stanovništva 2013. godine pokazuju da je više od polovine stanovništva (54,4%) starijeg od 15 godina izloženo duvanskom dimu u zatvorenom prostoru i da je skoro isto toliko (47,1%) nepušača zabrinuto zbog štetnih posledica duvanskog dima po sopstveno zdravlјe.

Izloženost duvanskom dimu smanjena je  od 2010. godine, kada je stupio na snagu Zakon o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu. Prema rezultatima Istraživanja efekata primene Zakona  koje se redovno sprovodi od 2010. godine došlo je do pada  izloženosti duvanskom dimu u školama i fakultetima sa 44% u 2010. godini, neposredno pre stupanja Zakona na snagu,  na  7% u 2014. godini.   S druge strane Istraživanje o upotrebi duvana među mladima pokazuje da je dve trećine učenika (66,3%) starosti 13 – 15 godina videlo nekoga da puši u zgradi škole ili u školskom dvorištu.

Na radnim mestima izloženost duvanskom dimu je opala sa 45% u  2010. godini na  31 % u 2014. godine, dok je u restoranima, kafićima i ostalim ugostitelјskim objektima izloženost duvanskom dimu  neznatno smanjena – sa 72% u 2010.  na 64% u 2014. godini.

Visokoj izloženosti duvanskom dimu, a posebno na mestima na kojima nije zabranjeno pušenje, svakako doprinosi i visoka tolerantnost društva prema upotrebi duvana na šta između ostalog ukazuje i podatak da je u 2013. godini u svojoj kući duvanskom dimu bilo izloženo skoro dve trećine mladih starosti 13 -15  godina, uprkos tome što većina stanovništva zna da duvanski dim izaziva brojna obolјenja.

U cilјu zaštite stanovništva od štetnih posledica izazvanih duvanskim dimom, jasno proizilazi da je potrebno  unaprediti postojeću  zakonsku regulativu.

Razlozi za potpunu zabranu pušenja bez izuzetaka u svim javnim i radnim prostorima, uklјučujući i ugostitelјske objekte su brojni:

  • Duvanski dim sadrži više od 7500  hemikalija i hemiskih jedinjenja   od kojih je više od  70 kancerogeno 
  • Ne postoji bezbedan nivo izlaganja duvanskom dimu.
  • Efikasna zaštita od izloženosti duvanskom dimu zahteva potpunu eliminaciju duvanskog dima, jer samo okruženje 100% bez duvanskog dima može da zaštiti lјude od štetnog dejstva sastojaka duvanskog dima.
  • Odvojeni prostor za pušače i nepušače kao ni posebne prostorije za pušenje, čak i kada imaju svoju ventilaciju, nisu efikasno rešenje i ne pružaju zaštitu.
  • Izloženost duvanskom dimu u radnom i javnom prostoru i kod nepušača može da izazove maligne bolesti, bolesti srca i bolesti pluća
  • Izloženost duvanskom dimu predstavlјa profesionalni rizik za ugostitelјske radnike kome su oni izloženi u radnom vremenu, te je i njima potrebno obezbediti zdravu i bezbednu radnu sredinu.
  • Iskustva svih zemalјa koja su uvele potpunu zabranu pušenja pokazala su pozitivne efekte ove mere po zdravlјe stanovništva, jer se smanjuje broj srčanih infarkta i moždanih udara, a vremenom i drugih bolesti, pre svega malignih i respiratornih koja su povezana sa upotrebom duvana i udisanjem duvanskog dima.
  • Nijedna naučna studija nije utvrdila negativan ekonomski uticaj zakona koji zabranjuju pušenje na javnim i radnim mestima. Istraživanja su pokazala da ovakvi zakoni imaju neutralan ili pozitivan uticaj na poslovanje ugostitelјskih objekata i svuda su dobro prihvaćeni nakon što se usvoje i primene.
  • Potpuna zabrana pušenja u zatvorenim prostorima ima i preventivno delovanje jer utiče na decu i mlade da ne započnu s pušenjem, a na odraslo stanovništvo koje puši da ostavi pušenje i posveti se zdravom načinu života.

Copyright © Завод за јавно здравље

tik tok logo sm

Завод за јавно здравље – Шабац
Адреса: Јована Цвијића 1
Тел. 015/ 300-550

ПИБ: 1000-82-545
kabinet@zjz.org.rs